U avgustu 2023. godine, Hrvatska je donijela odluku o povećanju penzija za više od 320.000 penzionera, što je izazvalo široku diskusiju o održivosti penzionog sistema u zemlji. Ova mjera, iako se čini skromnom jer će povećanje iznositi svega nekoliko evra po osobi, postavlja ključno pitanje o tome kako se starija populacija nosi s ekonomskim izazovima. Prema informacijama Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, 323.000 korisnika najniže penzije dobit će povećanje od 3%, što u praksi znači dodatnih 12 evra mjesečno. Iako na prvi pogled izgleda kao simbolična gesta, ova promjena ima dalekosežne posljedice za svakodnevni život onih koji se oslanjaju na ova primanja.
Među penzionerima koji će imati koristi od ovog povećanja, otprilike 274.000 živi unutar granica Hrvatske, dok se penzije za oko 48.000 korisnika isplaćuju u inostranstvo. Ovaj fenomen migracije radne snage, gdje bivši radnici iz drugih zemalja koji su radili u Hrvatskoj danas primaju penzije, dodatno komplikuje situaciju. Različiti obrasci doprinosa tokom radnog vijeka, kao i razlike u zakonodavstvu između različitih zemalja, dovode do nejednakosti u isplatama. Osobe koje su radile u bivšim socijalističkim državama često se suočavaju s dodatnim izazovima prilikom ostvarivanja svojih prava, što dodatno otežava njihovu finansijsku stabilnost.
Sistem isplate najnižih penzija u Hrvatskoj temelji se na zakonskim osnovama koje garantuju minimalnu penziju. Međutim, važno je napomenuti da ta penzija nije direktno povezana sa visinom plate, već s godinama staža. Trenutno, najniža penzija iznosi 13,99 evra po godini staža. Ova situacija naglašava važnost dugog i stabilnog radnog odnosa za osiguranje dostojnog života. Na primjer, osoba s prosječnim stažem od 28 godina može očekivati najmanje 391 evro mjesečno. Ipak, u praksi se često ispostavlja da su zbog niske stope uplate doprinosa tokom radnog vijeka, njihova stvarna primanja znatno niža, čak i do 270 evra. Ova razlika predstavlja ozbiljan problem jer mnogi penzioneri ne mogu pokriti svoje osnovne životne troškove.
Ova nejednakost ne samo da stvara osjećaj nepravde među penzionerima, već značajno otežava mnogima pokrivanje osnovnih životnih troškova. Ovaj izazov postaje sve hitniji, s obzirom na to da se mnogi penzioneri suočavaju sa stalnim rastom cijena osnovnih potrepština, što dodatno otežava njihov životni standard. Prema analizama Hrvatskog zavoda za statistiku, nivo siromaštva među starijom populacijom raste, a mnogi se oslanjaju na pomoć porodice ili društvenih organizacija, čime se dodatno opterećuju njihovi najbliži. Pored toga, sve više starijih osoba se suočava s izazovima u pristupu zdravstvenoj zaštiti, koja postaje sve skuplja u Hrvatskoj.
