Ove godine, Srbija je zabilježila značajan porast penzija od 14,8%, što se može smatrati pozitivnim korakom za mnoge penzionere širom zemlje. Ovaj porast nije samo rezultat trenutnih ekonomskih uslova, već i dugotrajnog procesa usklađivanja penzionog sistema koji se prilagođava potrebama starijih građana. Prema najnovijim podacima, prosječna penzija u januaru iznosi 45.775 dinara, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne godine. Ova promjena može se posmatrati kao dio šire strategije vlade koja teži unapređenju životnog standarda starijih osoba, ali, uprkos ovim pozitivnim pomacima, postoje mnogi izazovi koje penzioneri i dalje moraju prevazići.
Jedan od najvažnijih problema s kojima se suočavaju penzioneri jeste finansijska održivost njihovih penzija. Mnogi ljudi, koji su tokom svojih radnih godina zarađivali minimalnu platu, sada se susreću s penzijama koje su daleko od toga da pokriju osnovne troškove života. Naime, penzije koje iznose manje od 100 eura, što odgovara otprilike 14.366 dinara, predstavljaju ozbiljan izazov za opstanak. Ova situacija može dovesti do teških finansijskih poteškoća, pogotovo kada se uzmu u obzir rastući troškovi za lijekove, medicinske tretmane i osnovne životne potrebe poput hrane i stanovanja. U nekim regijama, stariji građani su primorani da se oslanjaju na pomoć porodice ili socijalnih službi, što dodatno komplicira situaciju i stvara osjećaj bespomoćnosti.
Rast troškova života postaje sve očigledniji, a penzije, nažalost, ne prate taj trend. Penzioneri moraju često da se prilagođavaju smanjujući svoje svakodnevne izdatke i birajući između osnovnih potreba. Na primjer, mnogi se suočavaju s dilemama poput kupovine lijekova ili plaćanja računa, što može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim problemima. Često se dešava da stariji ljudi odgađaju kupovinu potrebnih lijekova ili zdravstvenih usluga zbog nedostatka sredstava, što može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za reformama u zdravstvenom sistemu kako bi se starijim osobama olakšao pristup potrebnim uslugama. Takođe, postoje i inicijative koje se bore za smanjenje troškova zdravstvenih usluga za starije osobe, ali su one još u fazi razvoja.
Osim toga, pristup zdravstvenim uslugama predstavlja dodatni izazov. Čak i s povećanim penzijama, mnogi stariji ljudi se suočavaju s problemima kada treba da plate troškove medicinskih tretmana. Visoki troškovi operacija i terapija često su van njihovog finansijskog dometa, što ih dovodi u situaciju da odlažu potrebne zdravstvene usluge. U nekim slučajevima, stariji građani se odlučuju na korištenje alternativnih, često neproverenih metoda liječenja, što može dodatno ugroziti njihovo zdravlje. U tom kontekstu, hitna potreba za reformom zdravstvenog sistema postaje još jasnija, s ciljem da se starijim građanima olakša pristup zdravstvenoj zaštiti i lijekovima. Takođe, važno je raditi na edukaciji starijih osoba o pravima koja imaju u zdravstvenom sistemu, kako bi bili u mogućnosti da se bore za svoje interese.
